pl
Oryginalny artykuł naukowy
Światowit

Stećak Tombstones as a Source for Research on Mediaeval Bosnian Elites

2021, 60

Maria Curie-Skłodowska University in Lublin, Institute of Archaeology


Data publikacji

05.12.2022

Model publikowania

open access

Rodzaj licencji


Dziedzina

Dziedzina nauk humanistycznych

Dyscyplina

archeologia

Język publikacji

angielski

Pliki do pobrania

PDF 26 MB

Artykuł

Liczba wyświetleń:218

Liczba pobrań:62

Cytowania Crossref:0

Wynik Altmetric:0


Abstrakt

The term stećak (pl. stećci) is used in the Bosnian, Serbian and Croatian languages to refer to mediaeval monolithic tombstones from Bosnia and Herzegovina, as well from the nearby territories of Croatia, Serbia and Montenegro. Their number is estimated at between 50,000 and almost 70,000. The earliest preserved stećci come from the 12th century, whereas the latest date to the beginning of the 16th century. Their forms vary, but most often they have the shape of a slab, vertical or horizontal monolith, or stylized cross. Some of them have images – engraved or carved in low relief – representing, e.g., weaponry, people, animals, genre scenes (hunting, fighting, dancing), various symbols and ornaments, and – very seldom – short inscriptions. In the past, they were attributed to the followers of the Bogomil heresy or the stock-breeding Vlachs, they were also regarded as original products of the mediaeval Bosnian population – created independently from external influences and models, as a sign of the revival of the traditional Slavic pagan beliefs dating back to the times of the Indo European community. According to the currently prevalent assumption, stećci – with their forms and symbols – fit the broad trend of European sepulchral art referring to the ethos of chivalry and Christianity, but at the same time they were a means used to manifest the distinctive character of the local elites and groups aspiring to be included in them. The images present on stećci – especially genre scenes and heraldic motifs – are an invaluable source of information about the culture and life of local elites in mediaeval Bosnia.

Słowa kluczowe:

Bibliografia

Ančić M. 1997 Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstwo i Bosna u XIV. stoljeću, Zadar–Mostar.

Ančić M. 2005 Bosanska banovina i njezino okruženje u prvoj polovici 13. stoljeća, (in:) F. Šanjek (ed.), Fenomen „krstjani“ u srednjovjekovnoj Bosni i Humu. Zbornik radova, Sarajevo–Zagreb, 11–25.

Andelić P. 1984 Doba srednjovejekovne bosanske države, (in:) A. Benac, D. Basler, B. Čović, E. Pašalić, N. Miletić, P. Andelić (eds), Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijh vremena do pada ovih zemelja pod osmansku vlast, Sarajevo, 435–587

Basler Ð. 1972 Neke likovne paralele na stećcima, Naše Starine 12, 123–133.

Benac A. 1967 Stećci. Mala istorija umetnosti. Jugoslavija, Beograd.

Bešlagić Š. 1971 Stećci. Kataloško-topografski pregled, Sarajevo.

Bešlagić Š. 1982 Štećci – kultura i umjetnost, Sarajevo.

Bešlagić Š. 2004 Leksikon stećaka, Sarajevo.

Challet J. 1965 Bogumili i simbolika stećaka, Naše starine. Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture S. R. Bosne i Hercegovine 10, 19–38.

Ćurčić V. 1944 Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini, Glasnik Hrvatskog državnog muzeja u Sarajevu 55 (1943), 21–226.

Dizdar G. 2018a Invisibility and Presence in the stećak Stones of Medieval Bosnia. Sacred Meanings of Tombstone Carvings, (in:) W.E. Keil, S. Kiyanrad, Ch. Theis, L. Willer (eds), Zeichentragende Artefakte im sakralen Raum. Zwischen Präsenz und UnSichtbarkeit, Berlin, 139–166.

https://doi.org/10.1515/9783110619928-007

Dizdar G. 2018b The Standing Stone of Medieval Bosnia, Zenica.

Dragojlović D. 1987 Krstjani i jeretička crkva bosanska, Beograd.

Evans A. 1876 Through Bosnia and Herzegóvina on Foot During the Insurrection, August and September 1875. With an Historical Review of Bosnia and a Glimpse at the Croats, Slavonians, and the Ancient Republic of Ragusa, London.

Florek M. 2016 Broń na średniowiecznych nagrobkach, tzw. „stećci” z Bałkanów. Wstęp do problematyki, Acta Militaria Mediaevalia 12, 135–174.

Fine J. 2007 The Bosnian Church. Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century, London.

Imamović M. 1997 Historija Bošnjaka, Sarajevo.

Kutzli R. 1977 Die Bogumilen. Geschichte, Kunst, Kultur, Stuttgart.

Kutzli R. 2019 Bogumili. Historija, umjetnost, kultura, Sarajevo.

Kužič K. 1999 Prilog poznavanju srednjovjekovnih poljodjelskih ratila i drugog seljačkog aleta prema njikovim prikazima za zagorskim kamicima, Ethnologica Dalmatica 8, 175–186.

Kužič K. 2001 Zašto bi trebalo terminom „kamik“ zamijeniti termin „stećak“?, Povijesni prilozi 20, 252–267.

Lovrenović D. 2009 Stećci bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka, Sarajevo.

Mandić D. 1966 Vlaška teza o B.-H. stećcima, Hrvatska revija 16 (62–64), 237–246.

Mazrak E. 2012 Stećak sljemenjak iz Donje Zgošće kod Kaknja – novo ikonografsko tumačenje, Bosna franciscana. Časopis Franjevačke teologije 36, 99–132.

Miletić N. 1982 Stećci, Beograd–Zagreb–Mostar.

Milošević A. 1991 Śtećci i Vlasi. Stećci i vlaške migracije 14. i 15. stoljeća u Dalmaciji i Jugozapadnoj Bosni, Split.

Molé W. 1961a Bogomilcy, (in:) W. Kowalenko, G. Labuda, T. Lehr-Spławiński (eds), Słownik Starożytności Słowiańskich. Encyklopedyczny zarys kultury ludowej Słowian od czasów najdawniejszych 1: A–E, Wrocław–Warszawa–Kraków, 136–138.

Molé W. 1961b Bosna, (in:) W. Kowalenko, G. Labuda, T. Lehr-Spławiński (eds), Słownik Starożytności Słowiańskich. Encyklopedyczny zarys kultury ludowej Słowian od czasów najdawniejszych 1. A–E, Wrocław–Warszawa–Kraków, 153–155.

Mužić I. 2008 Vjera Crkve Bosanske, Split.

Mužić I. 2009 Vlasi i starobalkanska pretkršćanska simbolika jelena na stećcima, Starohrvatska prosvjeta 36 (2010), 315–347.

Nechvátal B. 1999 Radomyšl. Raně středověkě pohřebiště, Praha

Nechvátal B. 2019 Z dějin Radomyšle, Radomyšl.

Palameta M. 1995 Krščanska simbolika na stećcima neumskoga zaleđa, (in:) Neum – zavičaj i zemlja Hrvata. Humski zbornik 1, Neum, 141–149.

Palameta M. 2004 Odjeci gotike na stećcima, Status. Magazin za političku kulturu i drušvena pitanja 2, 130–145.

Palameta M. 2020 Śtećci i srednjovjekovni kulturoški kontekst, Hercegovina 6, 99–122.

https://doi.org/10.47960/2712-1844.2020.6.99

Petrović M. 1995 Pomen bogomila-babuna u zakonopravilu Svetog Save i „Crkva bosanska“, (in:) S. Terzić (ed.), Bosna i Hercegovina od sredneg veka do novijeg vremena, Beograd, 263–284.

Sijarić M. 2004 Mačevi 10. – 15. stoljeća iz Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Sijarić M. 2012 Albaneški, albansko-dalmatinski, bosanski ili srpski mačevi? – mali prilog rješavanju jedne dileme, (in:) T. Šeparović (ed.), Dani Stjepana Gunjače. Zbornik radova 2, Split, 395–409.

Sijarić M. 2014 Hladno oružje iz Bosne i Hercegovine u archeologii razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, Sarajevo.

Škrivanič G. 1957 Oružje u srednovekovnoj Srbiji, Bosni i Dubrovniku, Beograd.

Soloviev A. 1956 Simbolika srednjovekovityh spomenika u Bosni i Hercegovini, Godišnjak istoriskog društva Bosne i Hercegovine 8, 5–67.

Soloviev A. 1959 Bogomlentum und Bogomilengräber in den südslawischen Ländern, (in:) S. Balduin (ed.), Völker und Kulturen Südosteuropas. Kulturhistorische Beiträge, München, 173–189.

Spyra J. 1987 Wspólnoty bogomilskie jako próba powrotu do form życia gmin wczesnochrześcijańskich, Zeszyty Naukowe Uniwersytetu Jagiellońskiego. Prace Historyczne 84, 7–21.

Truhelka Ć. 1892 Starobosanski mramorovi, Sarajevo.

Uglešic A., Vučić E. 2014 Ikonografija stećaka – revizija terena područja zapadne Hercegovine, Suvremena pitanja. Časopis za prosvjetu i kulturu 18, 69–80.

Vemić D. 2011 Late Medieval Tombstones (stećci) in the Area of Žabljak, Montenegro, MA Thesis in Medieval Studies, CEU eTD Collection, Budapest.

Viduša P. N. 2014 Stećci, Laž i Bogumili, Beograd.

Vučić E. 2013 Stećci in Hercegovina, Suvremena pitanja. Časopis za prosvjetu i kulturu 15, 111–120.

Wenzel M. 1962 Bosnian and Herzegovinian Tomstones: Who Made Them and Why, Südost-Forschungen 31, 102–143.

Wenzel M. 1965 Ukrasni motivi na stećcima / Ornamental Motifs on Tombstones from Medieval Bosnia and Surrounding Regions, Sarajevo.

Zorić D. 1984 Prinos problematyki stećaka. U powodu knjige Šefik Bešlagić: „Štećci – kultura i umjetnost“, Sarajevo 1982, Radovi 17, 207–211.

Podobne publikacje